Istraživanje je usmjereno na analizu preferencija prema riziku i spremnosti studenata Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta na rad u poljoprivredi nakon završetka studija. Poljoprivreda, kao strateški važan sektor, suočava se sa izazovima poput starenja populacije, manjka mladih zainteresiranih za sektor i negativne percepcije poljoprivrede zbog značajnih rizika, niske profitabilnosti i slabije infrastrukturne podrške. Cilj rada bio je ispitati utječu li preferencije prema riziku, nesklonost gubicima te socio-demografske karakteristike na namjeru studenata da se bave poljoprivredom. Primarno istraživanje provedeno je anketom među 66 studenata diplomskih studija Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Anketa je uključivala (i) mjerenje preferencija prema riziku pomoću eksperimentalne metode višestruke cjenovne liste uz primjenu teorije očekivanog izbora (Prospect theory), (ii) ocjenu namjere bavljenja poljoprivredom i (iii) socio-demografska obilježja ispitanika. Parametri teorije očekivanog izbora, korišteni za analizu su sigma () – sklonost riziku, alfa (α) – oblik funkcije ponderirane vjerojatnosti, i lambda (λ) – nesklonost gubicima. Rezultati pokazuju da su studenti u prosjeku neskloni riziku ( 1). Navedeno je u sličnosti s prethodnim istraživanjima. Dodatno, binarna logistička regresijska analiza pokazala je da jedino prethodno iskustvo u poljoprivredi ima statistički značajan utjecaj na namjeru studenata da se bave poljoprivredom nakon završetka studija. Iz istraživanja se može zaključiti kako povećanje praktičnog iskustva u obrazovnim programima može pozitivno utjecati na spremnost mladih za bavljenje poljoprivredom. Rezultati mogu poslužiti donositeljima obrazovnih i poljoprivrednih politika za oblikovanje mjera koje bi potaknule mlade na ulazak u sektor, kao što su dostupnije financijske mjere, edukacije te poduzetnička infrastruktura.
Čop et al. (Wed,) studied this question.