Zaostala posteljica (lat. retentio secundinarum) jedna je od najčešćih poslijeporođajnih komplikacija u krava, osobito u intenzivnoj mliječnoj proizvodnji. Posteljica je obično istisnuta unutar osam sati nakon porođaja, do 12 sati je usporen izlazak, a nakon više od 24 sata smatra se da je došlo do zaostajanja posteljice. Kravlja je posteljica kotiledonarna (lat. placenta multiplex s. cotylica). Obilježavaju je fetalni kotiledoni koji se povezuju s majčinskim karunkulima. Patofiziološki mehanizam njezina zaostajanja uključuje hormonske, imunosne i biokemijske čimbenike koji utječu na razgradnju veza između karunkula i kotiledona. Zbog toga može doći do infekcija (npr. endometritis i metritis), smanjene plodnosti i mliječnosti te znatnih ekonomskih gubitaka. U ovom su radu analizirani klasični i suvremeni pristupi liječenju, uključujući manualnu ekstrakciju, antibiotsku terapiju, hormonsko liječenje, primjenu kolagenaza, električne stimulatore i liječenje ozonom. Prikazane su prednosti i ograničenja svake metode, pri čemu se poseban naglasak stavlja na negativne posljedice rutinske upotrebe antibiotika i manualno uklanjanje, s obzirom na to da je riječ o najprimjenjivanijim metodama. Posebna je pozornost posvećena preventivnim mjerama koje uključuju smanjenje stresa i higijenu tijekom teljenja, nutritivnu potporu (vitamin E, selen i kalcij), akupunkturu i imunosnu stimulaciju (lizozimski dimeri). Zaključno, jasno je da postoje nove i alternativne metode liječenja i prevencije koje prema dostupnoj literaturi imaju dobar potencijal, ali potrebna su daljnja istraživanja da bi doživjele širu primjenu.
Ivanković et al. (Wed,) studied this question.