Generativne voćne podloge imaju važnu ulogu u suvremenom rasadničarstvu unatoč sve većoj primjeni vegetativnih podloga, jer osiguravaju snažan korijenov sustav, široku ekološku prilagodljivost i dugovječnost voćaka. Cilj ovog rada je analizirati ulogu generativnih podloga rodova Prunus avium L., Prunus mahaleb L. i Prunus cerasus L. u suvremenom rasadničarstvu, s naglaskom na njihove prednosti, nedostatke i mogućnosti unaprjeđenja kroz selekcijske procese. Analiza je temeljena na dostupnoj domaćoj i međunarodnoj literaturi te praktičnim iskustvima iz višegodišnje proizvodnje voćnih sadnica na Poljoprivrednom institutu Osijek. Rezultati ukazuju kako Prunus avium L. predstavlja najrašireniju generativnu podlogu zahvaljujući visokoj kompatibilnosti sa sortama trešnje i višnje, snažnog korijena i dobre prilagodljivosti različitim tipovima tala. Glavno ograničenje ove podloge je izražena heterogenost sjemenjaka, što zahtijeva strogu selekciju matičnih stabala. Prunus mahaleb L. se odlikuje boljom tolerantnošću na sušu, vapnenasta i pjeskovita tla, ali je osjetljiva na suvišnu vlagu, a kompatibilnost s cijepljenim sortama je različita. Prunus cerasus L., iako rijetko korištena kao generativna podloga zbog heterogenosti i stvaranja korijenovih izdanaka, ima važnu ulogu u razvoju modernih klonskih vegetativnih podloga koje se ističu slabijom bujnošću i ranim ulaskom u rod. Smanjenje ukupne proizvodnje voćnih sadnica u Hrvatskoj i povećana ovisnost o uvozu naglašavaju potrebu za jačanjem domaće rasadničarske infrastrukture, razvojem selekcijskih programa i primjenom visokokvalitetnog, certificiranog sadnog materijala. Generativne podloge ostaju nezamjenjive u oplemenjivanju novih genotipova otpornijih na stres i kompatibilnijih s modernim sustavima uzgoja, dok njihova daljnja primjena i prilagodba predstavlja ključan korak u održivom razvoju voćarstva.
Dominik et al. (Wed,) studied this question.