U članku se detaljnije istražuje recepcija filozofije Immanuela Kanta u djelu Marijana Tkalčića po dvije sadržajne osnove i dva metodološka pravca. Prva je sadržajna osnova vezana uz ranija djela Marijana Tkalčića i tek djelomično pozivanje na Kanta u razdoblju kad se pretežno bavio pedagoškom teorijom i radio kao srednjoškolski nastavnik. U tom razdoblju iznimno se ističe njegova doktorska disertacija u kojoj, s obzirom na temu (kauzalitet i teleologija), Kant postaje nezaobilazan sugovornik. Druga je vezana uz period po završetku Drugog svjetskog rata kada Tkalčić počinje raditi na visokoškolskim institucijama te se studioznije baviti filozofijom. U tom periodu dolazi do neposrednijeg filozofskog pozivanja na Kantove misaone doprinose, a kulminira kroz njegove etičke i estetičke prinose. Metodološki gledano spomenutu recepciju moguće je dvojako istraživati, odnosno ona se ogleda na dvije razine. Prva je vezana uz tek povremeno, eruditsko citiranje Kanta u kontekstu gradnje vlastite pozicije, pri čemu je Kant uglavnom predmet kritike. Ovakav pristup obilježit će većinu Tkalčićeva bavljenja Kantom a kulminirati u korištenju Kanta za kritiku idealizma i egzistencijalizma u postupku građenja marksističke filozofije, napose njegova originalna tumačenja te filozofije u smjeru filozofije stvaralaštva. Druga, možda i zanimljivija, je ona u kojoj Tkalčić ulazi u direktni dijalog s Kantom, pokušavajući ga tumačiti, ukazati na njegov misaoni potencijal i ponuditi interpretaciju. Iako se takav put sramežljivo nazire u pisanju doktorske disertacije, ovakav će dijalog s Kantom zaživjeti tek u kasnijem razdoblju njegova stvaralaštva, a napose potkraj njegova života. Naime, već kao zreli profesor filozofije na Filozofskom fakultetu on studiozno obrađuje i interpretira Kanta, zasigurno i zbog nastavničkih potreba na fakultetu, što rezultira zasebnim pregledima i ogledima o Kantovoj filozofiji. Naposljetku zaključuje se da je Tkalčićevo nasljeđe u ovom smislu iznimno te njegov opus predstavlja važan dio suvremene hrvatske filozofske povijesti i to ne samo u znanstvenom već i nastavnom pogledu.
Igor Eterović (Tue,) studied this question.