U članku su predstavljeni rezultati istraživanja kojim se željelo provjeriti može li se prakticiranje roditeljskog stila usklađenog kultiviranja tretirati kao instrument transmisije kulturnog kapitala s roditelja na djecu, a time i kao jedan od čimbenika klasne reprodukcije srednjih i viših društvenih klasa. U tu svrhu analizirani su podaci prikupljeni u anketnom istraživanju provedenom na nacionalno reprezentativnom uzorku u prosincu 2023. godine. Testirale su se razlike u intenzitetu prakticiranja triju aktivnosti koje se teorijski povezuju s roditeljskim stilom usklađenog kultiviranja, s obzirom na dva ključna indikatora klasnog položaja roditelja – socioprofesionalni i obrazovni status. Rezultati provedenih statističkih analiza sugeriraju da obrazovaniji roditelji i roditelji višeg socioprofesionalnog statusa, tj. oni za koje se može pretpostaviti da zauzimaju klasne pozicije od srednje klase naviše, prakticiraju roditeljske aktivnosti kojima se učinkovitije prenose sociokulturne kompetencije s roditelja na djecu. Oni u većem broju omogućuju djeci sudjelovanje u organiziranim izvannastavnim aktivnostima poput sporta, učenja stranih jezika i glazbenog obrazovanja, intenzivnije su uključeni u rad škole i život školske zajednice te učestalije razgovaraju s djecom o pitanjima u vezi škole i njihovog obrazovanja. Shodno tome rezultati istraživanja upućuju da se roditeljski stil usklađenog kultiviranja, karakterističan za srednju i višu klasu, i u Hrvatskoj može dovesti u vezu s unutarklasnom reprodukcijom ovih društvenih klasa.
Ivan Burić (Wed,) studied this question.