Kroz prizmu aktivizma mladih u Tuzli, bosanskohercegovačkom gradu koji je poseban po kontinuiranom zajedničkom životu Bošnjaka, Hrvata i Srba tijekom i nakon rata 1992 — 1995, autorice postavljaju sljedeća pitanja: Koje su glavne karakteristike lokalnih politika sjećanja u Tuzli? Kako se one razlikuju od dominantnih politika sjećanja u Bosni i Hercegovini? Koje su ključne perspektive mladih u Tuzli — onih rođenih nakon rata, a osobito mladih aktivista — o ratnoj prošlosti i načinima na koje različiti akteri sjećanja tu prošlost integriraju u njihovu sadašnjost i budućnost? Na temelju intervjua s devetoro mladih aktivistica i aktivista te sudioničkog promatranja obilježavanja 30. godišnjice masakra na Kapiji, autorice zaključuju da perspektive mladih u Tuzli nisu samo antinacionalističke, nego uključuju i lokalno i regionalno povezivanje s mladim aktivistima drugih nacionalnosti. Pritom je fokus na zajedničkim hitnim pitanjima, poput vladavine prava, demokratskog upravljanja, rodne ravnopravnosti i zaštite okoliša.
Dragojević et al. (Thu,) studied this question.