Rad razmatra emocionalnu manipulaciju kao normativno nedovoljno artikuliran, ali kaznenopravno relevantan oblik utjecaja na slobodu odlučivanja i autonomiju volje pojedinca. Polazeći od teorijskog razlikovanja dopuštenog uvjeravanja i nedopuštene manipulacije, analizira se njezin položaj unutar postojećih kaznenopravnih instituta hrvatskog prava, osobito u kontekstu nasilja u obitelji, povrede djetetovih prava, prijevare i kaznenih djela protiv spolne slobode. Poseban naglasak stavlja se na emocionalnu manipulaciju kao sredstvo počinjenja kaznenih djela, pri čemu se ističe njezin utjecaj na proces formiranja volje žrtve bez primjene klasičnih oblika prisile. Rad problematizira kriterije kaznenopravne relevantnosti uključujući intenzitet utjecaja, postojanje namjere i nastup štetne posljedice te poteškoće u dokazivanju takvih oblika ponašanja. Analiza slučaja Tinder Swindler služi kao ilustracija složenosti pravne kvalifikacije emocionalno uvjetovanih prijevara i ograničenja tradicionalnog koncepta zablude. U komparativnom dijelu razmatra se institut coercive control u pravu Ujedinjenog Kraljevstva kao primjer normativnog proširenja zaštite psihičkog integriteta uz zaključak o potrebi daljnjeg razvoja kaznenopravnog okvira.
Gudelj et al. (Mon,) studied this question.
Synapse has enriched 5 closely related papers on similar clinical questions. Consider them for comparative context: