Polazeći od teorijskog okvira perceptivnih regija, rad istražuje kako mladi u Hrvatskoj doživljavaju Balkan i Srednju Europu te u kojoj se mjeri s tim regijama identificiraju. Empirijski dio temelji se na anketnom istraživanju provedenom tijekom prosinca 2021. i siječnja 2022. godine na uzorku od 576 učenika završnih razreda srednjih škola gimnazijskog usmjerenja iz 11 hrvatskih županija. Ispitanici su bili u dobi od 17 do 19 godina, pri čemu su većinu uzorka činile djevojke (60,9 %). Za interpretaciju prikupljenih asocijacija povezanih s Balkanom i Srednjom Europom provedena je faktorska analiza. Dobiveni rezultati pružaju argumente za redefiniranje geografskog položaja Hrvatske izvan uobičajene srednjoeuropsko-mediteranske matrice. Pokazuju da se mladi u većini hrvatskih županija snažnije identificiraju s Balkanom nego sa Srednjom Europom. Suprotno većini ranijih istraživanja, Balkan u njihovim predodžbama nije isključivo negativan simbol, već ponajprije oznaka prostora bivše Jugoslavije. Nadalje, Balkan zauzima središnje mjesto u svakodnevnom životu mladih kroz jezik, popularnu kulturu i kulturne prakse, čime oblikuje njihova osobna iskustva i osjećaj kolektivne pripadnosti. Srednja Europa se, nasuprot tomu, svodi pretežito na zemlje njemačkoga govornog područja, koje se doživljavaju kao prostori poželjnih ekonomskih i društvenih vrijednosti, ali bez mogućnosti uspostavljanja izraženije emocionalne povezanosti. Takvi nalazi ujedno ukazuju na institucionalni neuspjeh nastojanja da se Hrvatsku udalji od Balkana te identitetski veže uz srednjoeuropski okvir.
Mak et al. (Thu,) studied this question.