Mentalno zdravlje definira se kao “stanje cjelokupnog blagostanja koje omogućuje učinkovito suočavanje sa životnim izazovima, ostvarivanje potencijala i doprinos zajednici”, te kao „stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti“ (SZO, 2001, prema Herrman i sur., 2005). Ova definicija naglašava dvojak sastav mentalnog zdravlja, koje obuhvaća pozitivno mentalno zdravlje (blagostanje), te mentalne poremećaje. S obzirom na manjak istraživanja o mentalnom zdravlju logopeda u Hrvatskoj, glavni ciljevi ovog rada su utvrđivanje razine pozitivnog mentalnog zdravlja logopeda s obzirom na radni staž i sustav zaposlenja, procjena mentalnog zdravlja studenata logopedije, te usporedba njihovih rezultata s općom studentskom populacijom i analiza razlike između prijediplomske i diplomske razine studija. Podaci su prikupljeni putem Upitnika mentalnog zdravlja (engl. Mental Health Continuum-Short Form) i obrađeni u SPSS programu primjenom deskriptivne i neparametrijske statistike. U istraživanju je sudjelovalo 155 studenata logopedije i 217 radno aktivnih logopeda. Nije pronađena statistički značajna razlika između studenata logopedije prijediplomskog i diplomskog studija, no zabilježena je statistički značajna razlika u odnosu na studente drugih usmjerenja (podatci o ostalim studentima preuzeti su iz istraživanja Vuletić i sur., 2018.) - studenti logopedije imali su niže mentalno zdravlje od ostalih. Postotak studenata logopedije s visokim pozitivnim mentalnim zdravljem iznosi 25,8 %, dok ih 4,5 % ima nisko mentalno zdravlje. U uzorku logopeda nije utvrđena statistički značajna razlika prema stažu, ali jest prema sustavu zaposlenja, pri čemu je najviša razina mentalnog zdravlja prisutna u privatnom sektoru. Postotak logopeda s visokom razinom mentalnog zdravlja iznosi 40,55 %, dok ih 4,15 % ima nisku razinu mentalnog zdravlja. Rezultati upućuju na potrebu daljeg istraživanja mentalnog zdravlja u logopedskoj struci, te ulaganja u preventivne mjere i promociju mentalnog zdravlja, osobito među mladima i pomagačkim profesijama.
Alilović et al. (Wed,) studied this question.