Članak analizira primjere učenja slovenskog jezika kao susjedskog jezika u hrvatskim pograničnim područjima uz granicu sa Slovenijom. Naglašava se važnost poznavanja jezika susjeda u svakodnevnoj komunikaciji, kulturnoj razmjeni i jačanju međuljudskih odnosa u lokalnim zajednicama. U radu su predstavljeni primjeri iz osnovnih škola u Istri i Međimurju (npr. Buje, Umag, Čakovec), gdje se slovenski jezik uči kroz izborne predmete, izvannastavne aktivnosti i međunarodne projekte. Posebnu ulogu imaju entuzijastični učitelji i podrška lokalne zajednice. Uspješno učenje jezika potiču i razmjene sa slovenskim školama, suradnja s roditeljima te motivacija učenika. Među izazovima navode se nedostatak kvalificiranih nastavnika, ograničeni nastavni materijali i povremena institucionalna nezainteresiranost. Unatoč tome, primjeri iz prakse pokazuju da postoji stvarna potreba i interes za učenje slovenskog jezika kao jezika susjeda. U zaključku se poziva na veću institucionalnu podršku, sustavno uključivanje slovenskog jezika u kurikulume škola u pograničnim područjima i jačanje prekogranične suradnje. Učenje jezika susjeda vidi se kao alat za jačanje međukulturnog razumijevanja, lokalne povezanosti i europske orijentacije.
Riman et al. (Thu,) studied this question.
Synapse has enriched 5 closely related papers on similar clinical questions. Consider them for comparative context: