Rad analizira ‘Dokument dijaloga – Temeljna polazišta i preporuke o posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i drugih obilježja totalitarnih režima i pokreta’ (2018.), kao ključni dokument u procesu društvenog suočavanja s posljedicama nedemokratskih režima u Hrvatskoj. U svjetlu aktualnih društvenih pojava, posebice među mlađom populacijom koja sve češće rabi povijesno kompromitirane simbole i pozdrave, rad razmatra normativne, ustavne i sudske aspekte primjene zabrana i ograničenja uporabe takvih simbola. Cilj je rada pružiti prikaz nastajanja tog dokumenta, njegove svrhe, ideja te ciljeva. Analiziraju se i odluke hrvatskih sudova te Ustavnog suda Republike Hrvatske, kao i komparativna rješenja iz europskih država (Austrija i Njemačka). Dokument dijaloga predstavlja važan pravni i vrijednosni okvir za uspostavu dosljedne prakse i obrazovne politike koja bi imala za cilj spriječiti relativizaciju totalitarnih (četničkih, fašističkih, nacističkih i ustaških) ideologija promicanjem kulture dijaloga i povijesne odgovornosti u skladu s europskim pravnim i vrijednosnim standardima.
Marta Dragičević Prtenjača (Wed,) studied this question.