Uvod. Ideja koja stoji u osnovi Testa Implicitnih Asocijacija (IAT) je prikupljanje informacija koje nisu pod uticajem kontrolisanih procesa, zbog čega se smatra da ova tehnika pruža mogućnost prevazilaženja nedostataka eksplicitnih mera, kao što je socijalno poželjno odgovaranje. IAT predstavlja zadatak dvostruke kategorizacije u kojem ispitanici svrstavaju stimuluse koji pripadaju nadreñenim kategorijama. Cilj. Glavni cilj istraživanja je bio da se utvrdi konvergentna i diskriminativna validnost IAT-a u proceni bazičnih dimenzija ličnosti. Metod. Kako bi se utvrdile relacije izmeñu implicitnih i eksplicitnih mera, na uzorku od 224 studenta beogradskog univerziteta, prikupljeni su podaci sa Testa Implicitnih Asocijacija, nekoliko mera samo-izveštaja, procene od strane bliskih drugih i mere kognitivnog funkcionisanja. Na poduzorku od 99 ispitanika prikupljene su i mere procene od strane eksperta, kao i lingvistički parametri. Primenjeni su sledeći instrumenti: IAT za procenu bazičnih dimenzija ličnosti, NEO PIR (S i R forma) i DELTA 10 (S i R forma), kratka skala atributa (DOCEAN), kratak upitnik za procenu relevantnih moderatorskih varijabli, KOG9 baterija za procenu intelektualnih sposobnosti i upitnik za samo-procenu intelektualnih sposobnosti. Dodatno, prikupljene su i ekspertske procene na osnovu posmatranja u strukturisanom intervjuu i lingvistički parametri na osnovu automatske analize teksta (LIWC). Rezultati. Korelacije izmeñu Neuroticizma merenim NEO PIR i IAT (0.17) i Ekstraverzije (0.16) su bile male ali značajne (p lt 0.05). Meñutim, nijedno od zasićenja sa IAT na korespodentnim latentnim faktorima u strukturnom MTMM modelu nije bilo značajno. Model je imao odlične indekse podesnosti: c2=338.18, p=0.00; RMSEA=0.042 (90% CIRMSEA 0.031-0.053), SRMR=0.066 i CFI=0.96. MTMM analiza na subuzorku od 99 ispitanika, na kojem su prikupljene i bihejvioralne mere, je kazala na relacije izmeñu IAT i parametara prikupljenih automatskom analizom teksta vi (LIWC). Naknadne analize su pokazale jako razmimoilaženje metodskih faktora izolovanih iz implicitnih i eksplicitnih mera. Zaključak. Istraživanje je pokazalo da mere prikupljene pomoću IAT imaju malo zajedničkog sa merama samoizveštaja ili procena od strane drugih. Ipak, MTMM analiza je ukazala na mogućnosti IAT u predviñanju spontanog verbalnog ponašanja.
Ljiljana Plazinić (Sun,) studied this question.