Prevalencija križobolje i vratobolje bilježi sve veći porast u djece i adolescenata. U posljednje je vrijeme prvenstveno dokumentirana njihova povezanost sa sedentarnim načinom života, inaktivnosti, prekomjernom tjelesnom masom, pretilošću, lumbalnom hiperlordozom, nošenjem teških školskih torbi i psihosocijalnim poteškoćama. S druge strane, intenzivna sportska aktivnost u djece i adolescenta ne smije se zanemariti kao potencijalni čimbenik rizika. Križobolja u ovoj dobi predstavlja snažan prediktor za razvoj kroniciteta. Nespecifična križobolja najčešće se dijagnosticira, a definira se kao bol lokalizirana kaudalno od stražnjeg rebrenog luka i kranijalno od donje glutealne brazde s iradijacijom simptoma u donje ekstremitete ili bez iridacije, bez jasnog nociceptivnog uzroka. Spondiloliza, spondilolisteza, Scheuermannova bolest, apofizitis ilijačnog grebena i progresivna skolioza neki su od najčešćih uzroka kroničnih bolova. U vratnoj kralješnici uslijed prolongirane antefleksije glave i vrata zbog veće izloženosti zaslonima mobilnih telefona razvija se klaster simptoma, u literaturi poznat pod pojmom sindrom text neck, koji pridonosi ranijoj degeneraciji intervertebralnog diska. Među specifičnim, iako rijetkim uzrocima akutne križobolje/vratobolje jesu: osteomijelitis, intervertebralni discitis, fraktura kralješka, maligni tumor, septički sakroileitis, epiduralni apsces i transverzalni mijelitis. U identificiranju pojedinih tipova križobolje anamnestički podatci na koje se mora posebno obratiti pozornost, jesu: priroda, lokalizacija, vremenski slijed boli i “crvene zastavice”. Radiološka obrada indicira se ovisno o diferencijalnoj dijagnozi, težini i trajanju kliničkih simptoma i znakova. Za bolove benignog karaktera preporučuje se kraći period relativnog mirovanja, uz terapijske vježbe. Uz individualno strukturirane terapijske vježbe liječenje uznapredovanih skolioza i kifoza provodi se ortozama i kirurški.
Karšaj et al. (Thu,) studied this question.