Grah (Phaseolus vulgaris L.) ima visoku globalnu gospodarsku i nutritivnu vrijednost te je ključna mahunarka za ljudsku prehranu, osobito u zemljama s dugom tradicijom uzgoja. Proizvodnja je pod sve većim pritiskom klimatskih i agroekoloških ograničenja, što povećava potrebu za inovativnim metodama unapređenja prilagodljivosti i prinosa. Gama zračenje kao fizikalni mutagen pokazuje se učinkovitim alatom za povećanje genetske varijabilnosti i poboljšanje agronomskih svojstava. Istovremeno, napredak digitalnih tehnologija omogućio je razvoj fenotipizacije visoke propusnosti, koja znatno ubrzava i precizira detekciju ključnih fenotipskih promjena. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učinke niskih doza gama zračenja (100 i 150 Gy) na sjemenu tri hrvatska tradicijska kultivara graha ('Trešnjevac', 'Biser' i 'Zelenčec'). Istraživanje je provedeno 2021. i 2022. godine u plasteniku. Istraživanje je obuhvatilo nicanje biljaka, morfološke promjene te fiziološke reakcije praćene mjerenjima spektralnih svojstava i klorofilne fluorescencije. Prva generacija (2021. godina) pokazala je 100 % nicanje biljaka uz pojavu kimera i varijabilnosti listova, dok je razvoj plodova i sjemenki ostao stabilan. U drugoj generaciji (2022. godina) uočene su izraženije morfološke promjene, uključujući pojavu biljaka bez vegetacijskog vrha, dok su morfološki stabilne biljke dale normalan plod i sjeme. Mjerenjem klorofilne fluorescencije i multispektralnom analizom utvrđeno je da odgovor varira među kultivarima i ovisi o dozi zračenja. Niže doze zračenja (100 Gy) povećale su svojstva klorofilne fluorescencije kod 'Biser' i 'Trešnjevac', dok je kod 'Zelenčec' veća doza (150 Gy) poboljšala većinu svojstava; zasićenje boje poraslo je samo kod 'Trešnjevac' i 'Zelenčec' pri 150 Gy. Daljnja istraživanja trebala bi se usmjeriti na genotipsku stabilnost, ekspresiju mutacija i prijenos poželjnih osobina kroz više generacija.
Vidak et al. (Wed,) studied this question.