Some of the Reasons of Poor Represenation of Croatian Universities in World University Rankings

Rangiranja sveucilista, iako na razini pojedinih zemalja postoje vec od prve polovice 20. stoljeca, svoju popularnost na međunarodnoj razini doživljavaju pojavom tzv. «sangajskog rangiranja», odnosno The Academic Ranking of World Universities (ARWU), od 2003. godine. Od pocetka 21. stoljeca sveucilista, istraživacki centri te razlicite organizacije diljem svijeta provode međunarodna rangiranja najboljih sveucilista koristeci razlicite metodoloske pristupe: Ranking Web of Universities- Webometrics, QS (Quacquarelli Symonds) World University Ranking, THE (Times Higher Education) World University Rankings, SCImago Institutions Rankings (SIR), CWTS Leiden Ranking i U-Multirank. U ovome smo radu željeli istražiti razloge postojece zastupljenosti hrvatskih sveucilista na najpoznatijim svjetskim rang-ljestvicama sveucilista. Preduvjet za razumijevanje stanja upoznavanje je s kriterijima i metodologijom koje koriste pojedine ljestvice za rangiranje te realnih mogucnosti hrvatskih sveucilista u zadovoljavanju tih kriterija. Od osam hrvatskih sveucilista, samo je Sveuciliste u Zagrebu vidljivo na najcesce koristenim rang- ljestvicama svjetskih sveucilista i to na njih cetiri od sest analiziranih rang-ljestvica. Obrazloženje za status zagrebackog sveucilista i izostanak ostalih sest hrvatskih sveucilista pokusali smo pronaci u (ne)mogucnostima zadovoljavanja metodoloskih kriterija pojedinih sustava za rangiranje. Za usporedbu s hrvatskim sveucilistima, napravljena je analiza zastupljenosti sveucilista i 10 postsocijalistickih europskih zemalja (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Ceska, Slovacka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska) te cetiri zemlje bivse Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija). Zakljucno, ova skupina zemalja na svih sest rang-ljestvica zastupljena je sa svojim sveucilistima u rasponu od 7 do 37, od ukupno 294 sveucilista. Ovisno o broju sveucilista koje rangiraju pojedine ljestvice, udio tih sveucilista na rang-ljestvicama je od 2, 4% na ARWU ljestvici, 3, 1% na SIR, 5, 1% na Webometrics, 6, 8% na CWTS Leiden Ranking, 7, 5% na QS, do 11, 9% na THE ljestvici. Osim zahtjevnosti metodoloskih uvjeta pojedinih rang ljestvica sveucilista, razlozi navedenom statusu hrvatskih sveucilista nalaze se i u postojecoj znanstvenoj politici, s naglaskom na kriterije za znanstvena napredovanja i politike poticanja kvalitete sveucilista