Answers are grounded in this paper and cite their sources.
Međukulturni timovi sve su važniji oblik organizacije rada u međunarodnom poslovnom okruženju, ali njihova učinkovitost ne proizlazi samo iz kulturne raznolikosti članova. Za uspješnu suradnju posebno su važne sposobnosti razumijevanja kulturnih razlika te otvorenost i osjetljivost prema interkulturnim interakcijama. Cilj rada je istražiti odnos između kulturne inteligencije, interkulturne osjetljivosti i učinkovitosti međukulturnih timova. Empirijsko istraživanje provedeno je na uzorku od 48 ispitanika s iskustvom rada u međukulturnim timovima. Za mjerenje glavnih konstrukata korišteni su standardizirani instrumenti: Cultural Intelligence Scale (CQS), Intercultural Sensitivity Scale (ISS) i Team Effectiveness Questionnaire (TEQ). Podaci su analizirani primjenom deskriptivne statistike, Cronbachova α koeficijenta, Pearsonove korelacijske analize i višestruke regresijske analize. Rezultati pokazuju statistički značajne pozitivne povezanosti između kulturne inteligencije, interkulturne osjetljivosti i učinkovitosti međukulturnih timova. Regresijska analiza pokazala je statistički značajan pojedinačni doprinos interkulturne osjetljivosti objašnjenju percipirane učinkovitosti timova, dok doprinos kulturne inteligencije u zajedničkom modelu nije statistički značajan. Međutim, vrlo visoka povezanost kulturne inteligencije i interkulturne osjetljivosti te utvrđena multikolinearnost zahtijevaju oprez pri interpretaciji pojedinačnih regresijskih koeficijenata. Rezultati naglašavaju potrebu daljnjeg istraživanja međusobnog odnosa ovih konstrukata na većim uzorcima.
No takes yet. Share an insight, caveat, or question.
Matijević et al. (2026) studied this question.
Synapse has enriched 9 related papers. Consider them for comparative context: