Ovaj rad analizira glagoljični tekst Knjige o Ruti koji se nalazi u hrvatskoglagoljičnom Brevijaru Vida Omišljanina (BrVO) iz 1396. godine, pisanom za crkve u istarskom gradiću Roču, a čuva se danas u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici. To je najstariji, iako nepotpun, poznati prijevod Knjige o Ruti na crkvenoslavenski jezik. Uz uvod i zaključak rad je podijeljen u četiri dijela. U prvom dijelu donose se osnovni podatci o Knjizi o Ruti i njezinu mjestu u Hebrejskoj Bibliji i kršćanskome Starom zavjetu. U drugom dijelu govori se o liturgijskoj upotrebi ove biblijske knjige u rimskom obredu gdje se zapaža njezina marginalnost i gotovo neprimjetnost, što još više izaziva pitanje o razlozima njezine prisutnosti u BrVO. Treći dio posvećen je određenom broju aktualnih tema koje nalazimo u Knjizi o Ruti kao što su: ekonomska migracija, mješoviti brakovi, muška neplodnost, odnosi među ženama u obitelji, brak s velikom dobnom i ekonomskom razlikom, te očekivanja od žene u patrijarhalnom društvu. Autor smatra da su te teme moguća motivacija za uvrštenje Knjige o Ruti u BrVO. Četvrti dio analizira neke značajnije tekstualne inačice u BrVO koje se u većoj ili manjoj mjeri razlikuju od hebrejskoga, grčkog i latinskog teksta, a koje otkrivaju drukčija razumijevanja teksta i omogućuju njegova nova tumačenja.
Domagoj Runje (Wed,) studied this question.