U usporedbi s drugim žitaricama, heljda se u Hrvatskoj i Sloveniji uzgaja na relativno malim površinama. Međutim, zbog sve izraženijeg utjecaja klimatskih promjena i važnosti bioraznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji, raste potreba za uvođenjem alternativnih kultura u postojeće plodorede. Tijekom 2025. godine provedeno je poljsko istraživanje s ciljem procjene prinosa i kakvoće zrna heljde u različitim rokovima sjetve i gustoćama sklopa. Eksperiment je obuhvatio utjecaj sorte, lokacije, načina sjetve (glavni ili postrni usjev), gustoće sklopa te njihovih međusobnih interakcija na prinos, hektolitarsku masu, masu 1000 zrna, širinu zrna, duljinu zrna i omjer širine i duljine zrna. U pokusu su korištene dvije čuvane slovenske sorte obične heljde (Fagopyrum esculentum Moench.), Čebelica i Eva. Istraživanje je provedeno na dvije lokacije, Osijek (HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo) i Ljubljana (Kmetijski inštitut Slovenije), s dvije varijante sjetve i tri norme sjetve (250, 350 i 450 biljaka/m2) u tri ponavljanja, uz primjenu standardnih agrotehničkih mjera. Rezultati istraživanja o ostvarenim prinosima svake sorte ovisno o lokaciji doprinijet će odabiru optimalnih metoda sjetve za maksimalno iskorištavanje genetskoga potencijala sorte najpogodnije za određenu lokaciju. Dobiveni rezultati pomoći će u rješavanju problema izbora sorata i metoda sjetve za postizanje najboljih mogućih prinosa i kakvoće zrna za svaku lokaciju.
Jukić et al. (Wed,) studied this question.