Pojam sepse povezuje se s modernom medicinom, ali sam koncept seže daleko u prošlost. Stoljećima je bila inspiracija za gotovo sve vrste umjetnosti, vjerno oslikavajući težinu stanja koje izaziva, strah i visoku smrtnost koja ju prati u stopu. Unatoč različitim stilovima života, čovječanstvo već tisućama godina obolijeva od sepse. U početku se na nju gledalo kao na neizbježan ishod teških bolesti, bez mogućnosti izlječenja. Taj se pristup promijenio tek u 20. stoljeću zahvaljujući eksponencijalnom napretku dijagnostičkih metoda i terapije. Povijesno niska javna i profesionalna svijest o sepsi dovela je do toga da je dugo bila “tihi ubojica”. Moderna medicina nastoji raznim mjerama spriječiti nastanak infekcija i provesti liječenje odgovarajućom terapijom. Usprkos tome mikroorganizmi drže korak s čovjekom i jednostavnim, a brzim prilagodbama uspjeli su razviti značajnu otpornost na antibiotike. Antimikrobna rezistencija jedan je od vodećih problema današnje medicine. U ovom su radu prikazane značajne prekretnice u povijesti septičnih stanja i evolucija prema postantibiotskoj eri. Brz napredak u dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima baca novo svjetlo na prirodu sepse, ali u praksi još uvijek čini vrlo malo za oboljele. Sveobuhvatan pogled u prošlost mogao bi pomoći u pronalaženju odgovora na još uvijek neriješena pitanja vezana uz ovu bolest.
Paulić et al. (Thu,) studied this question.