Answers are grounded in this paper and cite their sources.
Pitanje konkurentske pozicije je ne samo pitanje rasta i razvoja, nego prije svega opstanka. To sa sobom, dugoročno posmatrano, pozicionira bilo državu bilo privredni subjekt i bitno opredjeljuje njegovu daljnu sudbinu. Mjeri se preko različitih parametara, ali posebnu pažnju privlači mjerenje konkurentnosti na osnovu kvaliteta sistema obrazovanja, kvaliteta kadrova kojim jedna država raspolaže kao i ulogom države u kreiranju ekonomske politike na osnovu konkurentnosti mjerene prema ovim parametrima. Shvatajući sve veći značaj konkurentnosti u praksu se uvodi analizu konkurentnosti na globalnom nivou preko različitih stubova, i to mjerenje naziva se Globalni indeks konurentnosti. To je često osnovni alat prema kojem države kreiraju svoju ekonomsku politiku i identifikuju područja koja su zrela za promjene i usavršavanje. Kakvu ekonomsku politiku će određena država voditi zavisi od stepena konkurentnosti zemlje na svjetskom tržištu, sa posebnim osvrtom na one stubove koji su je doveli do te pozicije. Sa jačanjem inovativnosti, napretkom u sferi informacionih tehnologija i sve bržim razvojem na svim nivoima poslovanja sistem obrazovanja, predstavlja važan segment na osnovu kojeg se ostvaruje konkurentska pozicija određene države. Bosna i Hercegovina kao zemlja koja je nisko rangirana na konkurentskoj ljestvici, svoju lošu poziciju između ostalog duguje i lošem sistemu obrazovanja, koji proizvodi nekvalitetan kadar koji ne može da nađe adekvatno mjesto na vrlo probirljivom tržištu radne snage.
No takes yet. Share an insight, caveat, or question.
Jovičić et al. (2017) studied this question.
Synapse has enriched 10 related papers. Consider them for comparative context: