Rad se bavi ulogom feminizma i feminističke pedagogije u (visokom) obrazovanju na primjeru Fakulteta političkih znanosti, polazeći od pretpostavke da feminističke perspektive mogu doprinijeti boljem razumijevanju društvenih odnosa i uključivijoj nastavi. Cilj je istražiti kako studenti i nastavnici shvaćaju feminizam, koliko su zainteresirani za feminističke teme, u kojoj su mjeri feminističke perspektive zastupljene u nastavi te primjenjuju li se u nastavi načela feminističke pedagogije. Istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku od 156 studenata i 44 nastavnika studijskih programa politologije i novinarstva te nadopunjeno s četiri polustrukturirana intervjua. Rezultati pokazuju relativno visok stupanj interesa i uglavnom pozitivne stavove prema feminizmu, a osobito među studenticama, liberalnije orijentiranim i manje religioznim ispitanicima, uz istovremeno nedovoljno poznavanje pojedinih pojmova i selektivnu prisutnost feminističkih sadržaja u nastavi. Uočavaju se ambivalentna iskustva i razlike u interesu i motivaciji za feminističke sadržaje između studenata i nastavnika, kao i oslanjanje na individualne inicijative pojedinih nastavnika. Rad doprinosi boljem razumijevanju uloge feminizma u kurikulumu i pedagoškim praksama te pruža empirijsku podlogu za razvoj rodno osjetljivijih nastavnih strategija, kao i za buduća istraživanja u području visokog obrazovanja.
Filip Trbojević (Thu,) studied this question.