Surogat-majčinstvo složen je medicinski, pravni i etički fenomen o kojem se, zbog porasta neplodnosti i predmeta koji je riješio Ustavni sud Republike Hrvatske, u hrvatskom medijskom prostoru intenzivnije raspravlja tek u posljednje vrijeme, iako je prva surogat-beba rođena još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Riječ je o sporazumu u kojem žena nosi i rađa dijete za drugi par ili osobu. Razlikuju se tradicionalno (genetsko) i gestacijsko surogatstvo te se, s obzirom na naplatnost, razlikuje altruistično i komercijalno. Iako medicinski jasno definirano, pravno i etički izaziva oprečna stajališta pa se u radu daje pregled normativnoga uređenja u Europi. Analiza instituta surogatstva dodatno je dopunjena analizom normativnoga uređenja toga instituta u nekim državama izvan Europe, pravnim uređenjem u Republici Hrvatskoj te odlukama Visokoga upravnoga suda i Ustavnoga suda Republike Hrvatske koje su se bavile surogatstvom tek posredno kao i odlukama Europskoga suda za ljudska prava. Također se daje preporuka normativnoga uređenja surogatstva u Hrvatskoj de lege ferenda.
Matea Belačić Pleše (Mon,) studied this question.
Synapse has enriched 5 closely related papers on similar clinical questions. Consider them for comparative context: