This is the authors' abstract. We don't add key points for this paper.
Oblast kurikuluma suočava se s „teoricidom“, pojmom koji ne mora da podrazumeva odsustvo teorije, već predstavlja pomagalo u širenju „neteoretične teorije“, što se naročito pogoršalo u drugoj polovini prošlog veka. Služeći se kritičkim, antikolonijalnim i dekolonijalnim teorijskim okvirima, moj cilj je da putem ovog eseja ispitam hegemonijske i kontrahegemonijske debate evrocentričnog usmerenja u domenu naše naučne oblasti, ali u kontekstu modernosti i njene eugeničke kolonijalnosti – Prosperovog rasuđivanja – čime se ističe epistemicidna priroda naše oblasti. Postupajući na taj način, ovaj esej raščlanjuje uzrok rane koju je zadobila savremena teorija naše naučne oblasti, a koju ja još nazivam i „kurikularnom involucijom“ ili „kurikuluarnim imparitetom“. Kobna teorijska praznina nastala je kao ishod građanskih ratova vođenih između dominantnih i kontradominantnih tradicija, kao i unutar obeju sukobljenih strana, čime je izazvano ono što ja nazivam teoricidom. Ovaj članak zagovara izlaz iz takve „involucije“ putem lutajuće teorije kurikuluma (u daljem tekstu: LTK) – nederivativnog, antikolonijalnog i dekolonijalnog pristupa osetljivog na epistemološke različitosti u svetu, kao i na epistemološku raznovrstnost. Ovaj esej prikazuje LTK kao deklaraciju epistemošloke nezavisnosti od evrocentričnog naučnog monumentalizma, koji sramno dehumanizuje legitimitet Kalibanovog rasuđivanja.
Answers are grounded in this paper and cite their sources.
No takes yet. Share an insight, caveat, or question.
Žoao Paraskeva (2025) studied this question.
Synapse has enriched 10 related papers. Consider them for comparative context: