Kartografski doprinos Augustina Lubina poznavanju prostora i kulture središnje i južne Dalmacije u 17. stoljeću

Istočno-jadranska obala i otoci su se tijekom ranoga novog vijeka našli na raskrižju vojno-političkih, društvenih, ekonomskih, kulturnih i drugih utjecaja i interesa, ali i raznorodnih komunikacija. Upravo su zbog mletačko-osmanskih vojnih sukoba i ratnih devastacija te potom i administrativnih zahtjeva vojnog i civilnog aparata potrebe za novim znanjima o prostoru rasle, a uz domaće i strani su stručnjaci omogućavali bolje poznavanje istočnoga Jadrana, dijelom i putem izrade karata s razmjerno vjerodostojnim prikazima prostora. Cilj je ovoga rada kroz kvalitativnu komparativnu analizu karte dijela središnje i južne Dalmacije augustinca Augustina Lubina i drugih suvremenih karata i narativnih izvora propitati doprinos Lubinove karte geografsko-kartografskom poznavanju južnodalmatinske obale i otoka te vjerodostojnosti u bilježenju kontura obalne linije, orografije, hidrografije i toponima, ali i dokumentiranju kulturnih sadržaja poput specifičnog vjerskog inventara karte (smještaj i toponimija augustinskih samostana, migracije vjernika i sl.) u 17. stoljeću.